Rezension in "Deutsche Welle, serbische Redaktion", 19. Januar 2002

Kurt Köpruner: Putovanje u zemlju ratova

Lidija Klasic

Najava: "Putovanje u zemlju ratova" - knjiga s tim naslovom unatrag nekoliko mjeseci prezentira jednu manje poznatu vizuru zbivanja u bivsoj Jugoslaviji u proteklom desetljecu. Sasvim izvan politike i spisateljstva, jedan je Austrijanac- kao predstavnik njemackog poduzeca- u mnogim osobnim kontaktima vidio drugaciju sliku od one kakvu je stvarala vecina medija- pocam od prvih trenutaka rata u Hrvatskoj do Nato-napada na Saveznu Republiku Jugoslaviju- te napisao knjigu. Ovog je vikenda Kurt Köpruner- kako se autor zove- iz svoje knjige citao u Berlinu.

"Od samog pocetka sam u bivsoj Jugoslaviji vidjao i dozivljavao stvari koje su me vrlo okupirale i dijelom i sokirale-jer ono sto sam sam dozivljavao se uopce nije poklapalo s onime sto sam o dogadjajima citao u njemackim i austrijskim novinama-bilo je nekoliko takvih kljucnih dogadjaja -poput tzv. Kristalne noci u Zadru- o kojoj u u nasim medijima nije bilo ni spomena. Pokusavao sam o svemu razgovarati i s ljudima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji- i izmedju njihovih iskustava i medijskih izvjestaja je bilo bitnih razlika. Poceo sam se intenzivnije baviti politikom i povjescu, da bih shvatio stvari...konacno, ako se danas pogleda sto je iz raspada Jugoslavije nastalo, rezultat je los-osim u Sloveniji svima zapravo ide gore nego u bivsoj zemlji ..."

Tako Kurt Köpruner opisuje motive koji su ga naveli na pisanje. Kao manager jedne njemacke firme, od devedesete je putovao svim dijelovima bivse Jugoslavije- i stalno iznova na vlastitoj kozi dozivljavao kako se stvarnost i izvjestaji njemackih i austrijskih medija ponekad i dijametralno razlikuju- od prvih dana rata u Hrvatskoj do Nato-operacija protiv Jugoslavije. U svojoj knjizi Köpruner se medjutim ne bavi izravno politikom, jos manje trazenjem odgovora na pitanje zasto su medijski izvjestaji uporno posredovali crno-bijele slike a politika isla njihovim tragom- njegov je cilj nesto drugo:

"Postoji mnogo dobrih knjiga koje imaju isti cilj, zastupaju ista misljenja kao i moja- ali to su strucna djela, pisana vrlo suho. Ja sebe ne smatram strucnjakom za Balkan ali sam htio napisati knjigu koja bi sirem krugu ljudi omogucila uvid u dogadjaje- htio sam pokazati kako jedan nepripremljeni ali i nepristrasni putnik urasta u problematiku jedne multinacionalne drzave i rjesavanja njezinih problema izvana te kako korak po korak shvaca na koji se nacin pojedinci i njihove sudbine podredjuju interesima velike politike."

Citanje odlomaka iz knjige "Putovanje u zemlju ratova" je sinoc u Berlinu bilo dio i jednog sireg projekta- organizirala ga je ona ista grupa koja je u Kuci demokracije u jednoj cetvrti bivseg istocnog Berlina postavila izlozbu o varvarinu i zrtvama Nato-bombardiranja na tamosnjem mostu, te koja je pred nekoliko dana pokrenula i sudsku tuzbu protiv Njemacke kao suodgovorne za vojne operacije od prije tri godine:

"Konkretno, radi se o napadu na most koji je vojno bio potpuno beznacajan- deset ljudi je ubijeno, 28 tesko ranjeno...sto se tice tuzbe, nisam jako optimistican ali to drzim dobrom akcijom. I ona moze pokazati kako su informacije bile manipulirane i kako se nemilosrdno vodio taj rat koji je zapravo bio zadnji cin drame jedne separatisticke politike."

"Putovanje u zemlju ratova " je naislo na veliki odjek medju publikom – i u medijima, liberalnim i konzervativnima podjednako. Deset godina nakon pocetka sukoba u Ex-Jugoslaviji mozda svagdje sazrijeva vrijeme za trezveniju analizu dogadjaja - ako vec ne i motiva. Sto se pak tice bivseg istocnog Berlina- tamo je pogled na sve skupa i ionako uvijek bio nesto drugaciji, kritika Nato ponasanja zesca- iako se ne moze izbjeci dojam kako mnogi bivsi Istocni Nijemci , govoreci o zabludama pa i tragicnosti zapadne politike prema Jugoslaviji zapravo prije svega govore o sebi samima i svojim vlastitim problemima ujedinjenja. No u svakom slucaju, kao Austrijancu i njemackom poslovnom covjeku, Kurtu Köpruneru se (za razliku od mnogih koji sami dolaze iz regije i koji godinama uglavnom uzalud upozoravaju na mnogo dublju slozenost situacije od puke podjele na dobre i zloceste etnicke skupine) tesko moze pripisati pristrasnost- a to njegovu knjigu cini dodatno zanimljivom.